Zašto je važno mijesiti hljeb dan prije

Da li ste znali da je veoma važno mijesiti hljeb dan prije pečenja? Nekima će to zvučati kao previše posla ili dangubljenje.

Znam, vjerujte jer sam dobila brdo komentara na svojim receptima gdje mijesim tijesto dan prije.

Ipak razmislite sledeći put prije nego da zamjesite hljeb jer ćete učinit veliku uslugu sebi i svojoj porodici ako to radite dan prije.

Prvi put sam čula o namakanju žitarica kada sam uvodila dohranu svojoj prvoj kćerci nakon 6. mjeseca života i te preporuke sam čula od nutricioniste specializovane za ishranu trudnica, beba i djece.

Mnogo sam čitala o tome ali za vas sam sve sumirala u ovom članku.

NAMAKANJE ŽITARICA

Namakanje žitarica pre konzumacije ima važnu ulogu u poboljšanju njihove hranljive vrijednosti i lakoći varenja. 

Ovaj proces pomaže u smanjenju prisustva anti-nutrijenata, poput fitinske kiseline, koja se prirodno javlja u žitaricama.

Fitinska kiselina ima sposobnost vezivanja minerala poput gvožđa, cinka, magnezijuma i kalcijuma, čime formira fitate koji se teže apsorbuju u crijevima. 

Namakanjem žitarica u vodi, aktivira se proces fermentacije koji pomaže razlaganju fitinske kiseline, čineći mineralne sastojke lakše dostupnima organizmu.

Pored poboljšanja hranljive vrednosti, namakanje žitarica takođe doprinosi boljoj probavi. 

Ovaj proces omogućava enzimima u žitaricama da počnu razlagati kompleksne molekule, čime se olakšava probava i smanjuje opterećenje sistema za varenje.

Osim toga, namakanje može delimično razgraditi gluten, proteinski sastojak prisutan u nekim žitaricama, što može biti korisno za one koji imaju osetljivost na gluten.

Ohhh taj famozni gluten. Ovdje dolazimo do hljeba.

PRAVLJENJE HLJEBA DAN PRIJE PEČENJA

Da li se sjećate kako su domaćice u prošlosti pravile hljeb? 

Ja se sjećam da ga je moja mama mijesila naveče a ujutro bi nam od dijela tijesta pravila uštipke od hljeba a sa ostatkom tijesta pravila hljeb.

E možda mama nije znala cijelu nauku iz toga ali je dobro radila.

Priprema hljeba dan pre pečenja donosi nekoliko prednosti.

Prvo, kao što smo gore pomenuli namakanje žitarica oslobađa fitinsku kiselinu koja može smanjiti apsorpciju minerala u organizmu.

Kada namakate žitarice dan pre pečenja, omogućavate produženo vrijeme fermentacije. 

Fermentacija pomaže razgradnji glutenina što može rezultirati mekšim hlebom i olakšanim varenjem za one koji imaju osjetljivost na gluten a sa druge strane može potencijalno spriječiti pojavu osjetljivosti na gluten.

Osim toga, produženo namakanje može poboljšati teksturu i okus hljeba. 

Fermentacija doprinosi stvaranju gasova poput ugljen-dioksida, što može poboljšati rast tijesta i dati hljebu meku i prozračnu strukturu. 

Takođe, fermentacija može doneti kompleksnije arome i okuse u krajnji proizvod.

To najbolje znaju oni koji prave hljeb od domaćeg kvasca.

Nekada, prije pojave industrijskog kvasca, hljeb se mijesio sa prirodnim kvascem pa je bilo neophodno da on dugo fermentiše.

Danas kada smo prirodni kvasac zamjenili industrijskim taj proces se ubrzao i hljeb, uz pomoć ovog kvasca nadolazi za 1 sat te je spreman za pečenje.

Nije industrijski kvasac toliko loš koliko ga mi zloupotrebljavamo pri pripremi hljeba.

Hoćemo sad odjednom da nam hljeb bude spreman za pola sata.

E to ne može proći a da sa druge strane ne platimo cijenu. A kao i kod druge brze hrane cijenu uvjek plaća naše zdravlje.

Čak mnogi prave hljeb sa sodom bikarbonom i u tom slučaju hljeb uopšte ne fermentiše već se diže hemijskim putem djelovnjem sode bikarbone.

Istina je postoje osobe koje su alergične na kvasac ili imaju nekakav medicinski razlog zbog koga ga ne smiju koristiti ali nepotrebna zamjena klasične fermentacije hljeba sa sodom bikarbonom zaista nije potrebna ako ne postoji veliki razlog za to.

Znam da je gluten mnogo ocrnjen u zadnje vrijeme ali da li smo se mi ikada zapitali koliko način pripreme naše hrane oštećuje naš digestivni trakt? Da li na to možda veći uticaj ima hrana koja je puna pesticida, vještačkih aroma, konzervanasa, boja, pojačivača okusa, zapakovana u lošoj ambalaži itd.? Sve ovo zasigurno oštećuje naš organizam a kada na to dođe još nepravilna priprema hrane i ne iskrošćavanje maksimuma iz nje onda to znači da žrtvujemo svoje zdravlje zarad brzine i uštede na vremenu.

Možda ipak gluten nije najveći krivac.

Na mom kanalu imate raznih recepata za hljeb ali najpopularniji je onaj u kome hljeb mijesim dan prije a pečem sledeće jutro i to me veoma raduje.

Sve hljebove i sva peciva možete mijesiti dan prije samo tako što ćete smanjiti količinu kvasca ili ostaviti hljeb da fermentiše na hladnom mjestu.

Ispod ovog članka ću ostaviti dva recepta za hljeb, običan hljeb i malo obogaćeni hljeb a oba se mijese dan prije.

Tekstura hljeba koji se mijesi dan prije je nuoporedivo bolja sa onim koji se mijesi i peče isti dan.

Takođe ako želite otići korak naprijed možete pokušati mijesiti hljeb sa domaćim ili prirodnim kvascem ako kliknete ona recept ovaj recept ovdje – FERMENTISANI HLJEB SA DOMAĆIM KVASCEM.

NAMAKANJE MAHUNARKI

Pored toga što uvjek namačem žitarice dan prije ishrane to radim i sa mahunarkama kao što su grah i leblebija.

Svi znamo da su mahunarke jedne od najzdravijih vrsta hrane koju možemo da jedemo.

Ipak niko ne zaboravlja onu drugu stranu koja se javlja kada jedemo mahunarke a to su gasovi.

Namakanjem mahunarki možemo smanjiti gasove ali ne i potpuno eliminisati. Zašto nije potrebno da gasove potpuno eliminišemo?

Sa jedne strane namakanje mahunarki igra ključnu ulogu u razgradnji oligosaharida, posebno rafinoze i stahiose. Oligosaharidi su kompleksni šećeri koji se nalaze u mahunarkama, a koji često mogu izazvati nadutost i gasove kod nekih ljudi. Rafinoza i stahioza su oligosaharidi koji nisu lako svarljivi u ljudskom crijevnom traktu.

Kada se mahunarke namakaju u vodi, dolazi do aktivacije enzima, uključujući alfa-galaktozidazu. Ovaj enzim pomaže u razlaganju rafinoze i stahiose na jednostavnije šećere koji su lakše svarljivi. Dakle, proces namakanja značajno doprinosi smanjenju nivoa oligosaharida u mahunarkama.

Smanjenje oligosaharida ima praktičan efekat na smanjenje nadutosti i gasova kod osoba koje inače mogu doživeti ove neugodnosti nakon konzumacije mahunarki. Oligosaharidi često prolaze kroz crevni trakt nepromenjeni, a bakterije u debelom crijevu ih fermentišu, što može dovesti do stvaranja gasova. Razlaganje ovih oligosaharida putem namakanja pre kuvanja smanjuje taj potencijal za nadutost.

Ipak gasovi vjerovano neće potpuno nestati ali nemojte da brinete jer sa druge strane oligosaharidi se smatraju prebiotskim vlaknima i služe kao hrana za korisne bakterije u debelom crevu. 

Kada ovi složeni šećeri dospeju do debelog creva nepromenjeni, bakterije u crijevima ih koriste tj. fermentišu. 

Tokom ovog procesa fermentacije, bakterije razlažu oligosaharide na jednostavnije molekule, proizvodeći gasove i vrlo značajne kratkolančane masne kiseline.

Kratkolančane masne kiseline, poput acetata, propionata i butirata, koji nastaju tokom fermentacije oligosaharida, imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva. 

Ove kiseline pružaju energiju ćelijama debelog creva i igraju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže crijevnog mikrobima tj. zajednice bakterija u crijevima.

Dakle, iako oligosaharidi mogu uzrokovati gasove kod nekih ljudi, njihova fermentacija u debelom crevu podržava zdravlje crijevnog mikrobioma i doprinosi celokupnom zdravlju probavnog sistema.

Dakle, namakanje mahunarki se obično preporučuje kako bi se poboljšala svarljivost, ali takođe je važno napomenuti da neki ljudi možda ne osećaju potrebu za namakanjem ili ne doživljavaju značajne probleme sa varenjem mahunarki. Sve zavisi od individualnih preferencija i reakcija organizma.

OVO JE NAJGLEDANIJI HLJEB NA MOM KANALU.

OVDJE IMATE RECEPT ZA NEŠTO OBOGAĆEN HLJEB.